Home O klinici Istorijat Dr Laza Lazarević
Dr Laza Lazarević

Među raznovrsnim dostignućima Ernest-a Charles Lasegue-a (1809-1883), jedne od najoriginalnijih figura francuske neuropsihijatrije u 19. veku, najpoznatiji je Lasegue-ov znak, koji označava bol provociran podizanjem noge, a koji omogućava postavljanje dijagnoze ishialgie. Međutim, on sam nije opisao ovaj znak: u svom tekstu pod naslovom "Razmatranja o ishijasu" 1864.god., Lasegue, na osnovu sopstvenog iskustva izražava mišljenje da se bol povećava kao posledica "verovatnog istezanja živca" u malignim formama ishialgije, ali u samom radu ne spominje ovaj znak. Umesto njega, jedan od njegovih učenika, J.-J. Forst opisuje i demonstrira ovaj znak na svojoj doktorskoj tezi u Parizu 1881.god., i džentlmenski ga pripisuje svom ucitelju, profesoru Lasegue-u.

Bez imalo namere da se dovodi u pitanje važnost rada E.C.Lasegue-a, cilj ovog pregleda je da se rasvetli uloga osnivača srpske neurologije, Laze K. Lazarevića (1851-1891), koji je medicinskoj populaciji ostao nepoznat, iako je svoja zapažanja koja se bave istom temom objavio čak i pre nego Forst. Ali, ko je bio Laza K. Lazarević?

Laza K. Lazarević je rođen 13. maja 1851. god. u Šapcu (Srbija), u trgovačkoj porodici. Njegov život predstavlja izuzetan kontrast izmedu ličnih tragedija i surovih ograničenja nametnutih različitim okolnostima sa jedne, i impresivne radne energije, radoznalosti i dostignuća tokom svog kratkog života od samo 40 godina, sa druge strane. Pošto mu je otac umro kada mu je bilo 9 godina, brinuo je o majci i tri sestre celog života. Bolovao je od tuberkuloze pluća, koja je bila uzrok njegove rane smrti 10. januara 1891. god. Doživeo je tragično iskustvo da svoju bolest prenese sinovima, koji su obojica postali žrtve tuberkuloznog meningitisa. Napisao je najizražajnije strane srpske antiratne proze, crpeći inspiraciju iz ličnog iskustva ucestvujući u tri rata, u početku kao asistent lekara, a kasnije i kao vojni lekar. Godine 1876., kada izbija srpsko-turski rat čak prekida studije medicine u Berlinu. Studije je zapoceo 1872. godine, nakon perioda rada kao javni službenik pošto je završio studije prava na Velikoj Školi u Beogadu. Sa entuzijazmom mladog, i prema ličnim memoarima veoma siromašnog studenta, bio je dodatno inspirisan i stimulisan prisustvom istaknutih učitelja, kao što su R.Virchow, H.L. von Helmholtz i E. Dubois-Reymond. Nakon što je diplomirao sa tezom o medicinskim efektima žive vraća se u Srbiju 1. avgusta 1879. godine. Kao da je predvideo da ce imati još samo 12 godina života, poslu lekara se posvetio punim srcem, potpuno se predajući brojnim profesionalnim aktivnostima. Vrlo brzo biva naimenovan za Načelnika internog odeljenja Opšte državne bolnice u Beogradu.

Lista njegovih dostignuća, tokom kratke karijere, dodatno prekidane ratovima deluje skoro neverovatno. Stoga ćemo ovde navesti samo ona najznačajnija: on je osnivač laboratorijske dijagnostike u srpskoj medicini, i osnivač specijalnog "Odeljenja za stare", što je bio popriličan novitet u to vreme. Okolnosti vremena u kojem je živeo primorale su ga na različita interesovanja, te tako postoje pisani dokazi o njegovom doprinosu u različitim granama medicine - infektivne bolesti, interna medicina, hirurgija, psihijatrija, ginekologija i javno zdravlje. U tragično kratkom periodu svoje profesionalne aktivnosti (1877-1890) uspeo je da objavi cak 78 radova i opservacija. Ipak, najveći doprinos ostavio je u okvirima neurologije: 12 od 78 objavljenih publikacija bave se pitanjima iz okvira neurologije ( prvi opis Parkinsonove bolesti u regionu, afazija, spinalna nozologija, mišićne distrofije, tumori mozga i primena arsenika u tretmanu horeje). Spletom okolnosti, najpoznatiji doprinos Laze K. Lazarevića, čiji je osoben hod (hramao na desnu nogu) bio posledica ishiadičnog bola zarađenog tokom rata 1876.god., bio je vezan upravo za ovu temu, u njegovom radu nazvanom "Ischiac postica Cotunii", koji je objavljen 1880.god, na srpskom jeziku, napisan ćiriličnim pismom. Naknadno je preveden na nemački jezik i objavljen u Beču 1884.god. U ovoj studiji, baziranoj na 6 svojih pacijenata, opisuje novi znak koji se sastoji u pojavi ili pogoršanju bola pri pokušaju podizanja zahvaćene noge bez fleksije kolena, dok je pacijent u ležećem položaju na leđima. U prvom delu testa pacijent se iz stojećeg položaja polako savija u struku prema napred, bez savijanja kolena (spinalna fleksjia). U drugom delu pacijent leži na leđima i dovodi se u sedeći položaj, pri čemu se ne dozvoljavaju pokreti u zglobu kolena. U trecem delu pacijent se postavlja u ležeći položaj na leđima a zahvaćena noga se podiže uvis. Ukoliko se tokom sva tri dela testa javi bol duž ishijadičnog živca, ali nije prisutan pri pritisku nogu savijenih u kolenu ka stomaku, Lazarević je suštinski odbacio zahvaćenost mišića ili zglobova. Lazarević je objasnio bol kao posledicu istezanja ishijadičnog živca i njegovih korenova, suprotno tada preovladujućem stavu da je pojava bola posledica mišićne kompresije živca. Vršeći merenja na sopstvenom telu ustanovio je da se pri ispruženoj nozi dužina živca povećava i do 8 cm. Svrha ovog članka nije da se postavlja pitanje primata u opisivanju važnog neurološkog testa, narocito pošto su Buchanan i Kean postavili tezu o njegovom mogućem opisu u okviru "The Edvin Smith surgical Papirus", najstarijeg poznatog medicinskog dokumenta u istoriji čovečanstva. Pored toga, uloga Laze K. Lazarevića je već prepoznata u brojnim pregledima istorije neruologije. Prava namera ovog članka je prepoznavanje pravih pionira u okvirima neurologije, koji su, posvetivši svoju energiju i strast, u različitim geografskim regionima i u drugacijim uslovima postavljali osnove za razvoj moderne neurologije. Jedan neurološki znak je nenamerno povezao dve impresivne osobe devetnaestog veka, koje su imale još jednu zajedničku intelektualnu crtu.

Laza K. Lazarević posedovao je i energiju i inspiraciju za literarnu kreativnost zbog koje je bio nazvan "srpskim Turgenjevim", i na osnovu čega je 1888. godine bio izabran za dopisnog člana Srpske Kraljevske Akademije. Stoga je teško proceniti da li je pisac u njemu, ili dalekovidi neuropsihijatar, napisao, za to vreme intrigantno: "snovi otkrivaju sve skriveno u našoj podsvesti".

 

Ko je online

Imamo 10 gostiju na mreži

Webinari na Internetu

Predvideli smo da se svakog trećeg četvrtka, sa početkom u 12 časova, u mesecu stručnoj i naučnoj neurološkoj javnosti Srbije obrate naši eminentni stručnjaci i predavači sa temama koje su aktuelne i koje zaokupljaju neurološku profesionalnu i istraživačku znatiželju kod nas i u svetu.
Webinari će se održavati u formi kratkih predavanja (20 minuta sa dodatnih 5 minuta za pitanja) u kojoj će auditorijum sačinjavati lekari na specijalizaciji na našoj klinici. Detaljnije na ovom linku.

 

Stručni radovi u periodu od 1981. do 2016.

Spisak stručnih radova zaposlenih na Klinici za neurologiju u periodu od 1981. godine do današnjih dana. Spisak možete pogledati ovde.