VII odeljenje: O bolestima

UPALA MOZGA I MOŽDANIH OMOTAČA (ENCEFALITIS I MENINGITIS)

Šta znači upala mozga i moždanih omotača?

Upala mozga (encefalitis) i moždanih omotača (meningitis), predstavlja akutnu infekciju uzrokovanu baktrijama, virusima ili gljivicama. Javljaju se sporadično ili epidemijski kod dece i odraslih.

Kako se dobijaju meningitis i encefalitis?

Način zaraze može biti različit, u zavisnosti od vrste uzrokovača infekcija. Obično se javljaju kod osoba sa oštećenim imunitetom ili kod novorodječeta ili se mogu javiti i kod osoba kod kojih je postojala neka infektivna bolest ili je radjena hirurška intervencija. Vidjaju se i u sredinama gde se ne sprovodi obavezna vakcinacija, u lošim socijalno-ekonomskim uslovima života, brojnim porodicama.
Kod virusnih zapaljenja, infekcija se obično prenosi kapljičnim putem, sekretom ali može i putem komaraca, krpelja, glodara, pijenjem mleka obolelih životinja, inhalacijom prašine, seksualnim putem. Virusi mogu ući i preko kože, ali i kroz placentu sa majke na bebu.
Bakterijske infekcije najčešće napadaju decu (70%), a period od početka ulaska bakterija u telo do pojave znakova zapaljenja mozga i moždanih ovojnica može biti jako dug i po nekoliko meseci. Gljiviče infekcije su najčešće posledica dugotrajnog lečenja bakterijskih i redje virusnih infekcija. Obično se javljaju kod osoba oštećenog imuniteta i već dosta iscrpljenih od duge bolesti, ali se mogu videti i kod osoba koje su  bile na proputivanju i igrom slučaja boravile u endemskim krajevima (Latinska Amerika, delovi SADa).

Kako se infekcija širi u organizmu?

Po dolasku u organizam virusi napadaju sve organe (jetra, slezina, mišići) gde se dalje razmnožavaju a zatim prelaze i u mozak. Kod bakterija, infekcija obično počinje iz nosa ili grla i ide direktno u mozak, a gljivice se idealno razmnožavaju kada su poremećene odbrambene sposobnosti organizma.

Kako se manifestuje infekcija?

Meningitisi:
Počinju sa glavoboljom, mučninom, povraćanjem, povišenom temperaturom, ukočenim vratom, a nekad i pojavom ospe ili promenama po koži. Virusni meningitisi mogu trajati danima pa čak i nedelju dana do razvoja kompletne kliničke slike, ali mogu i bakterije da nastanu naglo (unutar par dana), dok su gljivične upale mozdanih ovojnica obično posledica duogotrajnih, iscrpljujućih, lečenih ili nelečenih bakterijskih infekcija i mogu biti bez povišene temperature. Kod dece se obično zapaža položaj „tronošca“- u sedećem položaju dete se oslanja na tri oslonca: dlanove, guzu i pete. U najtežim slučajevima dete zauzima ležeći položaj na boku sa zabačenom glavom unazad, a savijenim kolenima i laktovima.
Encefalitisi:
Obično nastaju naglo, veoma brzo, agresivno u toku nekoliko časova ili dana i najčešće su virusnog porekla. Praćeni su glavoboljom, temperaturom, epileptičkim napadima, poremećajem svesti i pojavom neurološkog ispada kao što su slabosti nekog ekstremiteta ili čak strane tela.

Koje su komplikacije i posledice ovih infekcija?

Kao posledica preležalog meningitisa mogu se javiti trajna oštećenja sluha, vida, šećerna bolest, gubitak kose, oštećenja drugih organa kao što je srčani mišić, jetra, zglobovi i kosti. Epilepsija i glavobolja može trajati godinama posle izlečenja, a kod dece može doći i do razvoja mentalne retardacije. Nekad bakterije u mozgu ili u moždanim ovojnicama mogu da naprave gnojnu čauru (lopticu) koja ima tvrdu opnu i koja se može odstraniti samo neurohirurškom operacijom.
Komplikacije tokom trajanja virusnog encefalitisa mogu biti vrlo ozbiljne, kao što su poremećaji disanja i potrebe za veštačkom ventilacijom, upale pluća, krvavljenja iz želuca, nemogućnost mokrenja, upala vena, pad i skokovi pritiska, srčani poremećaji, poremećeji lučenja hormona, generalizovana infekcija koja zahvata ceo organizam. Nakon preležanog encefalitisa mogu se javiti psihički poremećaji, intelektualni poremećaji (pamćenje, govor, učenje), neurološki ispadi (zaostajanje slabosti nekog od ekstremiteta ili nerava lica).
Gljiviče infekcije mozga i moždanih omotača su same po sebi komplikacija gore navedenih infekcija i udružene sa njima mogu dati zapaljenja malih krvnih sudova mozga, tromboze pa čak i akutne moždane udare.

Kako se leče upala mozga i moždanih omotača?

Sa lečenjem ne treba oklevati, treba započeti što pre i terapija je dugotrajna. Kod virusnih infekcija daju se antivirusni lekovi, kod bakterijskih antibiotici a kod gljivičnih antigljivični lekovi uz obaveznu nadoknadu tečnosti putem infuzionih rastvora. Lečenje se nastavlja sa daljim lečenjem simptoma koje bolesnik ispoljava. Tako kod epileptičnih napada, daju se lekovi za sprečavanje napada, kod krvavljenja iz želuca, povišene temperature, psihičkih izmena, dalju se lekovi koji bi te simptome prekinuli. Nega bolesnika je stalna i opsežna.

Kakva je prognoza ovih upala?

Virusni enecefalitisi mogu biti smrtonosni  od 3-30% slučajeva, bakterijski meningitisi kod dece i do 70%, a gljivični od 30-40%, te je neophodno što pre lečenje ovih bolesnika.

Kako da se zaštitimo?

Štitimo se adekvatnom prevencijom i edukacijom. Moramo znati da povišena temperatura nije bezazleno stanje naročito, ako uz nju idu i druge promene kao što su promene ponašanja, jake glavobolje, podatak da je većina dece u školi bolesna (ima temperaturu, kašlje, galvobolju, povraća i slično). Povišena temperatura zahteva lečenje i ispitivanje od strane svog lekara, uzimanje analiza krvi, briseve grla, nosa, mokraće. To ne znači da svaku temperaturu treba odma lečiti antibiotikom.  Zloupotreba antibiotika može u kasnijem životu biti loša po nas, jer stvaramo neosetljivost bakterija na antibiotike.
Moramo znati da svako dete mora biti vakcinisano na vreme u periodu kada je to zakonski predvidjeno i da se obavezna vakcinacija ne sme preskakati sem ukoliko lekar nije tako propisao. Takodje, bitno je da imamo adekvatnu higijenu, seksualnu kulturu, ishranu, uslove života i obrazovanja. Trudnice treba da budu svesne, da brinu ne samo o svom životu već i o životu deteta i da je njihovo zdravlje uslov za zdravo potomstvo. Prilikom putovanja u inostranstvo, treba se raspitati o načinu života tamo, da li postoje vakcine koje treba da primimo pre nego što odemo, da li postoji način ponašanja koji treba da poštujemo.

 

Ko je online

Imamo 8 gostiju na mreži

Webinari na Internetu

Predvideli smo da se svakog trećeg četvrtka, sa početkom u 12 časova, u mesecu stručnoj i naučnoj neurološkoj javnosti Srbije obrate naši eminentni stručnjaci i predavači sa temama koje su aktuelne i koje zaokupljaju neurološku profesionalnu i istraživačku znatiželju kod nas i u svetu.
Webinari će se održavati u formi kratkih predavanja (20 minuta sa dodatnih 5 minuta za pitanja) u kojoj će auditorijum sačinjavati lekari na specijalizaciji na našoj klinici. Detaljnije na ovom linku.

 

Stručni radovi u periodu od 1981. do 2016.

Spisak stručnih radova zaposlenih na Klinici za neurologiju u periodu od 1981. godine do današnjih dana. Spisak možete pogledati ovde.