VI odeljenje: O bolestima

Šta je epileptični napad?

Epileptični napad je kratkotrajni poremećaj u mozgu koji prouzrokuje električno pražnjenje nervnih ćelija. Postoje različite vrste epileptičnih napada i svaka osoba koja boluje od epilepsije ima identične epileptične napade koji se ponavljaju. Jedan epileptični napad u životu ne znači da je pojedinac bolestan od epilepsije.

Šta je epilepsija?

Ukoliko osoba ima ponavljane napade, ona ili ona ima epilepsiju. Kako postoje različite vrste napada, tako postoje i rzličite vrste epilepsija.

Da li postoji razlika izmđu epileptičnog napada i epilepsije?

Epilepsija je sindrom. Sindrom je kolekcija simptoma i fizičkih znakova koji se pojavljuju zbog specifične bolesti. Simptomi predstavljaju tegobe koje osobe doživljavaju zbog bolesti. Povišena temperatura ili bol su primeri za simptome. Fizički znaci su abnormanosti koje se utvrđuju pregledom. Crvenilo ili otok su primeri fizičkih znakova. U sindromu epilepsije epileptični napadi su jedni od simptoma.

Ko ima epileptične napade? Ko ima epilepsiju?

Oko 10% svih ljudi doživi jedan epileptični napad u svom životu. Između 0,5 i 1% građana Srbije razboli se od epilepsije u toku života.

Šta prouzrokuje epilepisiju?

Postoje mnogi različiti uzroci epilepsije. Kod samo 30% slučajeva lekari su u stanju da utvrde jasan uzrok epilepsije. To znači da je kod 70% bolesnika sa epilepsijom uzrok nerasvetljen. Česti uzroci epilepsije su povreda mozga, moždani udar, tumori mozga ili infekcije moždanog tkiva.

Da li je epilepsija zarazna?

Ne. Nikada.

Kako se epilepisija dijagnostikuje?

Obično se epilepsiju dijagnostikuju specijalisti neurologije na osnovu simptoma, fizičkih znakova i rezultata dopunskih dijagnostičkih testova kakav je elektroencefalogram (EEG).

Kako se epilepsija leči?

Epilepsija se leči lekovima koji suzbijaju epileptične napade (antiepileptici). Cilj terapije je da bolesnik nema epileptične napade i da u isto vreme ne oseća neželjene efekte leka kojim se leči. Ovakav scenario se najčešće postiže terapijom jednim lekom (monoterapija). Kombinacija dva ili tri leka tek u malom procentu dovodi do željenog cilja kod onih kod kojih je monoterapija bila neuspešna. Određeni procenat bolesnika sa epilepsijom ima dobru kontrolu napada uz manji broj neželjenih efekata. Kod oko 40% bolesnika sa epilepsijom, nažalost, antiepileptici nisu uspešni. Ovakvi bolesnici su potencijalni kandidati za hirurško lečenje (odrstranjivanje dela moždanog tkiva u kojem se nalazi odgovorno epileptogeno žarište) ili stimulaciju vagusnog živca.

Šta treba da radim ukoliko dobijem epileptični napad?

Kod mnogih osoba koje imaju epilepsiju postoje predznaci ili aure neposredno pre napada. Aure omogućavaju da se bolesnici sa epilepsijom smeste na bezbedno mesto pre nego što izgube svest. Ipak, ukoliko aure nema ili je kratka ovako nešto nije moguće. U slučaju epileptičnog napada prijatelji iili članovi porodice trebaju biti familijarni sa pružanjem prve pomoći. Ona se u najkraćem sastoji od okretanja bolesnika na bok, razlabavljenja okovratnika ili opasača i posmatranja čitavog napada u cilju da se isti može detaljno prepričati stručnom licu. Otvaranje usta i umetanje različitih predmeta u usnu duplju i cilju preveniranja ugušenja zapadanjem jezika su nepotrebni i mogu da uzrokuju bolesnika ili onog ko pruža prvu pomoć.

 

Ko je online

Imamo 19 gostiju na mreži

Webinari na Internetu

Predvideli smo da se svakog trećeg četvrtka, sa početkom u 12 časova, u mesecu stručnoj i naučnoj neurološkoj javnosti Srbije obrate naši eminentni stručnjaci i predavači sa temama koje su aktuelne i koje zaokupljaju neurološku profesionalnu i istraživačku znatiželju kod nas i u svetu.
Webinari će se održavati u formi kratkih predavanja (20 minuta sa dodatnih 5 minuta za pitanja) u kojoj će auditorijum sačinjavati lekari na specijalizaciji na našoj klinici. Detaljnije na ovom linku.

 

Stručni radovi u periodu od 1981. do 2016.

Spisak stručnih radova zaposlenih na Klinici za neurologiju u periodu od 1981. godine do današnjih dana. Spisak možete pogledati ovde.