V odeljenje: O bolestima

Šta je multipla skleroza?

Multipla  skleroza (MS) nastaje kao posledica pojave ognjišta zapaljenja, demijelinizacije i propadanja nervnih vlakana unutar mozga i kičmene moždine. Ove promene dovode do poremećaja provodljivosti impulsa duž nervnih vlakana što uslovljava pojavu različitih neuroloških simptoma i znakova. Propadanje aksona uslovljava nastanak trajnog neurološkog oštećenja.

Šta izaziva ms?

Uprkos uloženom ogromnom trudu velikog broja istraživača da se da odgovor na ovo pitanje, definitivan odgovor za sada ne postoji. Medjutim, postoji opšta saglasnost da je MS imunski-posredovano oboljenje koje se javlja kod genetski predisponiranih osoba pod uticajem faktora sredine, najverovatnije infektivnog agensa, možda virusa.

Ko oboljeva od ms?

Bolest se najčešće javlja izmedju 20. i 40. godine života, a najčešće u 30. godini života. Vrlo retko ona može da počne u detinjstvu, ili posle 55. godine života. Bolest se javlja kod žena oko dva puta češće nego kod muškaraca. Postoje retki familijarni slučajevi bolesti.

Koji su simptomi ms?

MS se ispoljava vrlo različitim simptomima i znacima koji zavise od lokalizacije zona oštećenja unutar  mozga i kičmene moždine. Najčešće se javljaju: senzitivne smetnje (trnjenje,žarenje) i slabost ekstremiteta, oslabljen vid, duple slike, smetnje s mokrenjem i stolicom, podrhtavanje (tremor) ruku, vrtoglavica, otežan govor. Bilo koja od navedenih manifestacija može da bude početni simptom bolesti.

Kako se postavlja dijagnoza ms?

Dijagnoza MS se još uvek primarno zasniva na kliničkim kriterijumima (najmanje dva ataka neuroloških simptoma i znakova oštećenja odvojenih delova centralnog nervnog sistema). Sa obzirom da ne postoji test specifičan za MS, u nekim slučajevima značajnu pomoć u postavljanju dijagnoze pružaju: analiza likvora (tečnosti koja obavija mozak i kičmenu moždinu i ispunjava moždane komore), metoda evociranih potencijala  (koja prikazuje poremećaje u provodjenju nervnih impulsa kroz glavne nervne puteve u centralnom nervnom sistemu) i neuroradiološki pregled mozga i/ili kičmene moždine magnetnom rezonancom.

Kakav je mogući tok i prognoza ms?

Tok MS može biti vrlo raznolik, od  vrlo blagog do vrlo agresivnog. Postoje bolesnici kod kojih bolest protiče sa minimalnim i retkim tegobama, tako da i posle 50 godina trajanja bolesti imaju minimalne smetnje, a sa druge strane, takodje je moguće da se brzo razvije teški invaliditet. Kod najvećeg broja, bolest počinje remitentno sa egzacerbacijama (atak, pogoršanje) i remisijama (oporavak) a potom ulazi u fazu stalnog, laganog neurološkog pogoršanja (sekundarno- progresivni tok bolesti). Egzacerbacije se javljaju u proseku jednom godišnje, ali nekada je razmak izmedju dve egzacerbacije 10, pa i 20 godina. Kod manjeg broja bolesnika, bolest lagano napreduje od samog početka bez jasnih pogoršanja i poboljšanja (primarno-progresivan tok). Ukupno preživljavanje bolesnika sa multiplom sklerozom nije značajno različito u odnosu na preživljavanje u opštoj populaciji.

Kako se leči ms?

Uprkos velikom broju istraživanja koje se sprovode širom sveta, za sada ne postoji mogućnost izlečenja MS. Veliki napredak predstavlja primena interferona-beta (Betaferon, Avonex, Rebif) i glatiramer-acetata (Copaxone), čijom se upotrebom prvi put ostvaruje uticaj na prirodni tok bolesti. Danas se radi na razvoju terapija kojima bi se usporila progresija bolesti. Izuzetan značaj imaju supstance koji se koriste za tretman pojedinačnih simptoma, kao što su spasticitet, zamor i bolovi. Saradnja neurologa sa fizijatrima i obezbedjivanje neophodnih pomagala je od velikog značaja za obolelog od MS i njegovu porodicu.

 

Ko je online

Imamo 12 gostiju na mreži

Webinari na Internetu

Predvideli smo da se svakog trećeg četvrtka, sa početkom u 12 časova, u mesecu stručnoj i naučnoj neurološkoj javnosti Srbije obrate naši eminentni stručnjaci i predavači sa temama koje su aktuelne i koje zaokupljaju neurološku profesionalnu i istraživačku znatiželju kod nas i u svetu.
Webinari će se održavati u formi kratkih predavanja (20 minuta sa dodatnih 5 minuta za pitanja) u kojoj će auditorijum sačinjavati lekari na specijalizaciji na našoj klinici. Detaljnije na ovom linku.

 

Stručni radovi u periodu od 1981. do 2016.

Spisak stručnih radova zaposlenih na Klinici za neurologiju u periodu od 1981. godine do današnjih dana. Spisak možete pogledati ovde.